Novi izgled kulturne baštine: održiv, društveno odgovoran i isplativ
Kad se spomene kulturna baština, kupci, investitori, agenti i vlasnici doslovno se “hvataju za glavu”. Razmišljaju o problemima nadogradnje, obnove i svih drugih mogućih radova koji ovise o odobrenju stručnjaka iz nadležnog Konzervatorskog odjela. Trebate li odustati od kupnje nekretnine ako ima kulturnu baštinu? Kratak odgovor je – NE. Kulturna baština kao nekretnina predstavlja jedinstvenu vrijednost i veliki potencijal koji se ostvaruje ubrzo nakon ispunjavanja konzervatorskih uvjeta.
Očuvanje kulturne baštine i tržište nekretnina
Uzmimo za ovu temu primjer Dubrovnika. Zašto je Dubrovnik poželjna turistička destinacija? Svakako, na neki način, prirodne ljepote – plaže, more, bogata flora – svaki put fasciniraju posjetitelje. No, moglo bi se reći da te prirodne ljepote samo dodaju vrijednost gradu Dubrovniku. Ono što se propagira u svim marketinškim brošurama za turizam nije prirodna ljepota nego jedno od najočuvanijih srednjovjekovnih središta. Savršeno očuvana kulturna baština i povijesna gradska jezgra privlače više od milijun posjetitelja u Dubrovnik. Kada govorimo o biseru Jadrana, ne govorimo o Lapadu, Gružu ili Mokošici, već o dubrovačkoj povijesnoj jezgri.
Osim popularnosti, što za cijene nekretnina znači izvrsno očuvana kulturna baština?
Cijena četvornog metra u staroj gradskoj jezgri znatno je viša nego u ostalim dijelovima Dubrovnika. Potražnja za najmom ovih prostora je u stalnom porastu, a strani investitori radije ulažu u nekretnine koje iznajmljuju po vrlo isplativim cijenama tijekom turističke sezone. Vrhunski očuvana kulturna baština faktor je koji privlači strane investitore i obećava povrat uloženog kapitala, često u kraćem roku nego kada se radi o drugoj vrsti nekretnine.
Istraživanja i primjeri ulaganja u kulturnu baštinu
Nacionalni centar za upravljanje kulturnom baštinom u Mađarskoj, Gyula Forster, istraživao je učinke povijesnih područja i kulturne baštine na cijene nekretnina u Debrecenu, Győru, Miskolcu, Pečuhu i Szegedu. Istraživanje je pokazalo da je prodajna cijena objekata koji su zaštićeni kao kulturna baština 20% viša od cijene onih koji ne pripadaju toj kategoriji. Nadalje, prosječne cijene najma smještaja su oko 15% više u tim nekretninama. Obnova takvih zgrada također predstavlja korak prema ekološkoj održivosti budući da su emisije plinova i količina utrošenog materijala znatno niži nego kod novih, velikih građevinskih projekata.
Iako je početno ulaganje veće i dugoročnije (renovacije, dozvole, komunikacija s nadležnim državnim institucijama), profil kupaca i najmoprimaca ovakvih nekretnina te ukupan prihod obećavaju veliki povrat uloženog kapitala, ali i razvoj pozitivan odnos s lokalnom zajednicom. No, kada govorimo o potencijalu kulturne baštine, ne govorimo samo o prodajnoj vrijednosti.
Seminar pod nazivom “Kulturna baština: Isplati li se ulagati?” održan je na Europskom tjednu regija i gradova u Bruxellesu. Europska komisija je u suradnji s predstavnicima Norveške predstavila nevjerojatan uspjeh ulaganja u kulturnu baštinu i pokušala podići svijest o potencijalu takvih građevina u kontekstu održivog razvoja. Kao jedan od primjera predstavljena je studija britanske Organizacije za povijesnu Englesku. U Velikoj Britaniji je samo 2014. zarada od kulturne baštine dosegla 11,9 milijardi funti, a unutar iste godine u raznim oblicima kulturne industrije radilo je 278 tisuća ljudi.
Iz ovih studija može se zaključiti da kulturna baština ima pozitivan učinak na tržište nekretnina. Potrebno je razviti kvalitetnu komunikaciju s nadležnim institucijama i razumjeti kako i državna tijela žele obnavljati, razvijati i ulagati u kulturnu baštinu. Europska komisija pokazala je veliki interes za ovu temu, što znači da su mogući i dodatni izvori bespovratnog financiranja ovakvih projekata. Osim toga, ulaganje u kulturna dobra za prodaju ili iznajmljivanje ima dodatnu vrijednost u usporedbi s drugim ulaganjima jer podrazumijeva valorizaciju pažljivo čuvanog dijela povijesti.
Kako saznati je li neko dobro kulturna baština?
Dubrovačka okolica obiluje zaštićenim kulturnim dobrima. Među srednjovjekovnim vilama i ljetnikovcima lako je pronaći primjerak kulturne baštine. Postoji nekoliko načina za dobivanje točnih informacija. Prvo provjerite postoji li zabilježba u zemljišnim knjigama. Nažalost, ponekad se ti podaci jednostavno ne upisuju, pa možete provjeriti tri popisa Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske koji se nalaze na stranicama Ministarstva kulture. Ako ne želite tražiti, a imate dovoljno vremena, samo se obratite nadležnom lokalnom konzervatorskom odjelu ili idite izravno u Odjel za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Zaključak: Dubrovnik kao izvrsna prilika za ulaganje u kulturnu baštinu
Navedeno istraživanje dokazuje da kulturna baština ima blagotvoran utjecaj na tržište nekretnina. Posljednjih godina raste i svijest o potencijalu očuvanih kulturnih dobara, au sufinanciranje takvih projekata uključene su i država i europske institucije. Očuvanjem već postojećih zgrada smanjuju se emisije štetnih plinova i količina štetnog građevinskog otpada. Primjeri kulturne baštine dokazano privlače strani kapital, bilo kroz turizam ili kroz ulaganja. Neizravna, dodatna prednost očuvanja kulturne baštine je i razvoj pozitivnih odnosa s lokalnom zajednicom i državnim institucijama. S obzirom na sve navedene prednosti te prirodne ljepote i povijesno bogatstvo Dubrovnika i okolice, ovo se područje pokazuje kao izvrsna prilika za sve vrste investitora.
Libertas Homes nudi neke od najbolje očuvanih zgrada koje predstavljaju zaštićena kulturna dobra. Kontaktirajte nas, a naš prodajni agent će vas voditi kroz odabir vašeg osobnog dijela povijesti!
