Novi izgled kulturne baštine

Kada se spomene kulturna baština, kupci, investitori, agenti i vlasnici doslovno “hvataju se za glavu”. Razmišljaju o problemima s nadogradnjama, obnovama i svim drugim mogućim radovima koji ovise o odobrenju stručnjaka iz nadležnog Konzervatorskog odjela. Trebate li odustati od kupnje nekretnine ako ima status kulturne baštine? Kratki odgovor je – NE. Kulturna baština kao nekretnina predstavlja jedinstvenu vrijednost i veliki potencijal koji se ostvaruje ubrzo nakon ispunjavanja konzervatorskih zahtjeva.

 

 

Očuvanje kulturne baštine i tržište nekretnina
Uzmimo za primjer Dubrovnik. Zašto je Dubrovnik poželjna turistička destinacija? Sigurno je da, na neki način, prirodne ljepote – plaže, more, bogata flora – fasciniraju posjetitelje svaki put. Međutim, moglo bi se reći da te prirodne ljepote samo dodaju vrijednost gradu Dubrovniku. Ono što se promovira u svim marketinškim brošurama za turizam nije prirodna ljepota, već jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih centara. Savršeno očuvana kulturna baština i povijesna jezgra grada privlače preko milijun posjetitelja u Dubrovnik. Kada govorimo o Biseru Jadrana, ne govorimo o Lapadu, Gružu ili Mokošici, već o povijesnoj jezgri Dubrovnika.

 

 

Osim popularnosti, što znači izvrsno očuvana kulturna baština za cijene nekretnina?
Cijena kvadratnog metra u staroj gradskoj jezgri znatno je viša nego u drugim dijelovima Dubrovnika. Potražnja za najmom tih prostora stalno raste, a strani investitori radije ulažu u nekretnine koje iznajmljuju po vrlo profitabilnim cijenama tijekom turističke sezone. Izvrsno očuvana kulturna baština je faktor koji privlači strane investitore i obećava povrat uloženog kapitala, često u kraćem roku nego kod nekretnina druge vrste.

 

 

Istraživanja i primjeri ulaganja u kulturnu baštinu
Nacionalni centar za upravljanje kulturnom baštinom u Mađarskoj, Gyula Forster, istraživao je učinke povijesnih područja i kulturne baštine na cijene nekretnina u Debrecenu, Győru, Miskolcu, Pečuhu i Segedinu. Istraživanje je dokazalo da je prodajna cijena zgrada zaštićenih kao kulturna baština 20% viša od cijene onih koje ne spadaju u tu kategoriju. Nadalje, prosječne cijene najma smještaja su oko 15% više u tim nekretninama. Obnova takvih zgrada također predstavlja korak prema ekološkoj održivosti jer su emisije plinova i količina korištenog materijala znatno manji nego kod novih, velikih građevinskih projekata.

Iako je početno ulaganje veće i dugoročno (obnove, dozvole, komunikacija s nadležnim državnim institucijama), profil kupaca i najmoprimaca takvih nekretnina i ukupni prihod obećavaju veliki povrat uloženog kapitala, kao i razvoj pozitivnog odnosa s lokalnom zajednicom. Međutim, kada govorimo o potencijalu kulturne baštine, ne govorimo samo o prodajnoj vrijednosti.

 

Na seminaru pod nazivom “Kulturna baština: Je li vrijedna ulaganja?” održanom na Europskom tjednu regija i gradova u Bruxellesu, Europska komisija, u suradnji s predstavnicima Norveške, predstavila je nevjerojatan uspjeh ulaganja u kulturnu baštinu i pokušala podići svijest o potencijalu takvih zgrada u kontekstu održivog razvoja. Kao jedan od primjera, predstavljena je studija britanske organizacije Historic England. U Velikoj Britaniji su 2014. godine prihodi od kulturne baštine dosegnuli 11,9 milijardi funti, a iste godine je 278 tisuća ljudi radilo u različitim oblicima kulturne industrije.

Iz ovih studija može se zaključiti da kulturna baština ima pozitivan učinak na tržište nekretnina. Potrebno je razviti kvalitetnu komunikaciju s nadležnim institucijama i razumjeti da i državna tijela žele obnoviti, razvijati i ulagati u kulturnu baštinu. Europska komisija pokazala je veliki interes za ovu temu, što znači da su mogući dodatni izvori bespovratnih sredstava za takve projekte. Osim toga, ulaganje u kulturnu baštinu za prodaju ili najam ima dodatnu vrijednost u odnosu na druga ulaganja jer implicira valorizaciju pažljivo očuvanog dijela povijesti.

Kako saznati je li nekretnina kulturna baština?


Dubrovnik i okolica obiluju zaštićenim kulturnim dobrima. Među srednjovjekovnim vilama i ljetnikovcima, lako je pronaći primjer kulturne baštine. Postoji nekoliko načina da dobijete točne informacije. Prvo, provjerite postoji li bilješka u zemljišnim knjigama. Nažalost, ponekad te informacije jednostavno neće biti unesene, pa možete provjeriti tri popisa Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske koji se mogu naći na web stranici Ministarstva kulture. Ako ne želite tražiti, ali imate dovoljno vremena, jednostavno kontaktirajte nadležni lokalni konzervatorski odjel ili izravno otiđite u Upravu za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

 

 

Zaključak: Dubrovnik kao izvrsna prilika za ulaganje u kulturnu baštinu
Spomenuta istraživanja dokazuju da kulturna baština ima blagotvoran utjecaj na tržište nekretnina. Posljednjih godina povećana je svijest o potencijalu očuvanih kulturnih dobara, a državne i europske institucije su uključene u sufinanciranje takvih projekata. Zbog očuvanja već postojećih zgrada, emisije štetnih plinova i količina štetnog građevinskog otpada su smanjeni. Primjeri kulturne baštine dokazano privlače strani kapital, bilo kroz turizam ili ulaganja. Neizravna, dodatna prednost očuvanja kulturne baštine je i razvoj pozitivnih odnosa s lokalnom zajednicom i državnim institucijama. S obzirom na sve navedene prednosti te prirodne ljepote i povijesno bogatstvo Dubrovnika i njegove okolice, ovo područje se pokazuje kao izvrsna prilika za sve vrste investitora.

 

Libertas Homes nudi neke od najbolje očuvanih zgrada koje predstavljaju zaštićena kulturna dobra. 

 

Kontaktirajte nas i naš prodajni agent će vas voditi kroz odabir vašeg osobnog dijela povijesti!