Jenjavanjem turističke sezone započinju revizije poslovanja te se donose mnoge itekako važne odluke za daljnja ulaganja. Ova sezona je po mnogim izvorima rekordna. Bloomberg tako navodi kako su prihodi ove godine u Dubrovniku porasli za 24 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Čak i prije službenih brojki sa sigurnošću se može tvrditi kako je ove godine turistički sektor u Hrvatskoj na putu prema povećanju prihoda za 10 posto, čime će se premašiti prihod od 10 milijardi eura iz 2016, a što čini više od petine gospodarstva.
No, iako smo u odnosu na ostale članice Europske unije prva destinacija u južnoj Europi, vidljivo je kako zaostajemo u potrošnji po posjetitelju. U skladu s trendovima u ostatku regije i u nas se razvija tendencija protiv zagušenja turizma, a ministar turizma Gari Cappelli u suradnji s ostalim dužnosnicima razmišlja o novom pristupu koji će se u idućem razdoblju usredotočiti na povećanje prosječne turističke potrošnje kao i na povećanje posjeta izvan ljetnih mjeseci. Isti plan najavljuju i u gradu Dubrovniku primarno kroz smanjenje broja posjetitelja s kruzera, odnosno ograničavajući broj kruzera u svrhu očuvanja drevnih kamenih zidina stare gradske jezgre što je u skladu s preporukama iz Unesca. Usredotočiti se na kvalitetu, a ne na brojeve. To bi trebalo osigurati više prostora za posjetitelje koji ostaju preko noći što bi akumuliralo i većom potrošnjom.
Osim što u takvim najavama domaći investitori vide prostor za ulaganje sve je više i stranaca koje zanimaju kuće na moru. Promotrimo li stanje na tržištu nekretnina jasno je uočiti kako cijene nekretnina na Jadranu i dalje rastu. Tijekom kolovoza su najviše cijene kuća, prema podacima oglasnika Crozilla.com, oglašavane na Jadranu, na prvome je mjestu Dubrovnik u kojem „kvadrat“, s uključenom cijenom okućnice u prosjeku vrijedi 3959 eura. U Opatiji je prosječna tražena cijena metra kvadratnog iznosila 2273 eura, a u Splitu 1991 euro. Potencijalne strane kupce, od kojih su u najvećem broju oni iz susjedne BiH, Njemačke, Švicarske i Slovenije, najviše su zanimale kuće koje se prodaju na području Zadra i Crikvenice, te otoka Vira i Krka.
Stanovi su i dalje skuplji od kuća, oni su i tijekom kolovoza bili viših cijena od cijena kuća, a razlika je iznosila 18 posto, prema podacima oglasnika Crozilla.com. Promotrimo li rujanske cijene stanova svakako je prisutan trend porasta vrijednosti na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na kolovoz, prosječne tražene cijene stanova tijekom rujna su porasle za 0,3 posto, a na godišnjoj razini za gotovo 5 posto. Najviše rujanske cijene, ali i najveći mjesečni porast očekivano su zabilježeni na Jadranu. Kao i s kućama prvo mjesto je zadržao Dubrovnik u kojem je cijena „kvadrata“ porasla za 2,1 posto te je tijekom rujna iznosila 3874 eura. U korak s Dubrovnikom nalaze se i cijene opatijskih stanova koje su dodatno porasle za 0,2 posto i popele se na 2958 eura po metru kvadratnom.
Zašto bi onda ovo bilo pravo vrijeme za kupnju nekretnine na Jadranu? Jenjavanjem turističke sezone manje je i upita stranaca zainteresiranih za kupovinu nekretnine. Najave ministra i gradskih dužnosnika o novom pristupu turističkoj ponudi svakako će zahtijevati i ponudu dodatnih smještajnih jedinica. I u konačnici ono najbitnije, porast cijena nekretnina u Hrvatskoj rezultat je povećane „sezonske potražnje“.
HGK objašnjava glavni razlog rasta cijena; rast cijena nekretnina od otprilike dva posto ponajprije je privremenog karaktera, a radi se o standardnom sezonalnom rastu koji svake godine započne u svibnju te se pretpostavlja da će trajati tijekom cijele sezone i to prvenstveno u područjima s većim turističkim posjetom, a to su uglavnom priobalje i Zagreb. Smanjenje „sezonske potražnje“ stranih kupaca prilika je za dobro ulaganje.
